Svjetlost nas okružuje svakodnevno i igra ključnu ulogu u načinu na koji doživljavamo svijet. Boja svjetlosti određena je temperaturom svjetlosti, koja utječe na naše percepcije boje i osjećaj slike. Kada svjetlost prolazi kroz različite materijale, kao što su prizme, možemo vidjeti spektar boja koji našim očima donosi jedinstvene doživljaje.
Ljudsko oko može prepoznati široku paletu boja zahvaljujući svojim receptorima. Ovi receptori reagiraju na različite valne duljine svjetlosti, omogućujući nam da vidimo boje od crvene do ljubičaste. Osjet boje nije samo zanimljiva pojava, već je također bitan dio našeg svakodnevnog života. Boje utječu na naše raspoloženje, odluke i način na koji percipiramo prostor.
Kako bismo bolje razumjeli boju svjetlosti, istražit ćemo njezinu prirodu, kako se oblikuje te kako svjetlost doprinosi našim svakodnevnim iskustvima. Kroz ovaj članak, pozivamo vas da otkrijete zašto je boja svjetlosti toliko važna za naše okruženje i kako ona oblikuje ono što vidimo.
Osnovna svojstva svjetlosti
Boja svjetlosti dokazano utječe na raspoloženje, razinu stresa, umor ali i na zdravlje. Ako se vaše oči brže umaraju, imate česte glavobolje i vrlo brzo počinjete treptati moguće je kako vam svjetlost u prostoriji ne odgovara. Upravo boja svjetla utječe i na brzinu razbuđivanja, razinu energije i produktivnost.
No, što je boja svjetlosti? Sigurno ste primijetili kada promijenite žarulju nakon njenog izgaranja pruža drugačiju svjetlost od prethodne. Primijetite jači ili slabiji intenzitet svjetlosti no moguće je da primijetite i drugačiju boju svjetlosti na predmetima u prostoru. Upravo za promjenu percepcije boje je odgovorna boja svjetla.
Boja svjetlosti je temperature boje koju određeni rasvjetni element emitira u prostor kada je upaljen. Možemo razlikovati toplu i hladnu svjetlost. Boja svjetlosti mjeri se u Kelvinima i možemo ju jednostavno objasniti učestalim brojkama koje su prikazane na ambalažama žarulja koje kupujete.
Topla bijela boja svjetlosti (2700-3300K) - ova boja svjetlosti se najčešće koristi u kućanstvima. Pruža vam dovoljnu količinu svjetlosti za obavljanje svakodnevnih aktivnosti. Pomoći će vam da se opustite, smanjite razinu stresa i uživate u kućanstvu. Žarulje u ovom rasponu pružaju nižu razinu osvjetljenja.
Neutralna bijela boja svjetlosti (4000-4500K) - ovu boju svjetlosti se najčešće koristi u raznim poslovnim prostorima i javnim ustanovama ali i prostorijama u kućanstvu u kojima manjka vanjske dnevnog svjetla. Upravo ovaj raspon boja idealan je za raspoloženje, energiju i smanjeno naprezanje vida.
Hladna bijela boja svjetlosti (4500-6500K) - ova boja svjetlosti u sebi ima plavi podton koji odbija kukce, bube i insekte. Zbog svojih karakteristika koristi se u vanjskim prostorima ali i poluotvorenim radnim prostorima. Specifični poslovi koji su vezani uz rad s bojama zahtijevaju ovu vrstu svjetlosti koja je najsličnija idealnom dnevnom svjetlu.
Ovisno o vašim potrebama odaberite žarulje koje će pružiti dostatnu količinu svjetlosti i omogućiti vam rad i odmor bez dodatnog naprezanja. Prilikom odabira uzmite u obzir količinu vanjske svjetlosti koju imate na raspolaganju te vaše potrebe kao što su specifičnosti posla kojim se bavite.
Svjetlost ima nekoliko ključnih svojstava koja igraju važnu ulogu u našem razumijevanju kako ona djeluje i kako je percipiramo. Ova svojstva uključuju valne duljine, brzinu svjetlosti te fenomene poput disperzije i interferencije. U nastavku ćemo istražiti svako od ovih svojstava detaljnije.
Valne duljine i spektar vidljive svjetlosti
Valne duljine svjetlosti predstavljaju udaljenost između dva uzastopna vrha vala. U slučaju vidljive svjetlosti, valne duljine se kreću od 380 do 780 nanometara. Ovaj raspon uključuje sve boje koje možemo vidjeti, od ljubičaste do crvene.
Svaka boja u spektru ima svoju specifičnu valnu duljinu. Na primjer, ljubičasta svjetlost ima kraću duljinu vala, dok crvena svjetlost ima dužu. Ove vrijednosti utječu na to kako naše oko percipira boje. Naš mozak miješa informacije o raznim bojama i stvara složen osjećaj boje kada vidimo svjetlost.
Brzina svjetlosti u vakuumu i medijima
Brzina svjetlosti u vakuumu iznosi oko 299,792 kilometara u sekundi. Ova brzina se može smanjiti kada svjetlost prolazi kroz različite medije, poput vode ili stakla. Fenomen smanjenja brzine svjetlosti u mediju poznat je kao indeks loma. Indeks loma određuje koliko se svjetlost usporava kada prolazi kroz određeni materijal.
Za primjer, kada svjetlost prolazi kroz vodu, brzina joj je manja nego u vakuumu. Ova promjena u brzini može uzrokovati promjene u smjeru širenja svjetlosti, što je vidljivo u mnogim svakodnevnim situacijama, poput zamagljenih naočala.
Disperzija i interferencija svjetlosti
Disperzija svjetlosti nastaje kada se svjetlost razdvaja na svoje različite boje dok prolazi kroz prizmu. To se događa zbog razlike u valnim duljinama koje svaki dio svjetlosti ima. Boje s kraćim valnim duljinama, poput ljubičaste, savijaju se više nego boje s dužim valnim duljinama, poput crvene.
Interferencija se javlja kada se dva ili više svjetlosnih valova susretnu i kombiniraju. Ovaj fenomen može rezultirati jačim ili slabijim svjetlom, ovisno o tome kako su se valovi uskladili. Interferencija je ključni koncept u mnogim tehnološkim aplikacijama, poput optičkih uređaja i laserskih tehnologija.
Boja svjetlosti žarulje - kako odabrati idealnu žarulju?
Tražite li idealno osvjetljenje za kućanstvo potrebno je obratiti pažnju na nekoliko različitih činjenica. Često se dogodi da su prostorije u kući previše tamne i da se u prostoriji nalazi samo jedan izvor svjetlosti.
Uz jedan izvor svjetlosti dolazi do stvaranja sjene u prostoru koja onemogućuje obavljanje kućanskih aktivnosti, pisanje domaćih zadaća ili rad. Boravak u sjenovitom, nedovoljno osvijetljenom prostoru dovodi do manjka koncentracije, brzog umora i glavobolja te problema s vidom.
Kako promijeniti osvjetljenje u domu ako nemate mogućnost promjene pozicija rasvjetnih tijela ili dodatak novih instalacija?
Prije svega provjerite koristite li dovoljno snažnu žarulju za prostor u koji ste ju postavili. Odaberite neutralni ton žarulje koji odgovara većini prostorija u vašem domu. Kuhinju, dnevni boravak, blagovaonski prostor i radne sobe opremite žaruljama koje su u neutralnom rasponu svjetlosti.
Spremište i smočnica će trebati dobro osvjetljenje kako bi bez problema pronašli sve što vam je potrebno. Kupaonice također trebaju dobro osvjetljenje kako bi neometano mogli uživati u trenutcima uljepšavanja bez brige o tome kako će vaša boja kose ili šminka izgledati na danjem svjetlu.
Za spavaće sobe će biti dovoljne žarulje koje su u rasponu tople bijele svjetlosti, topla svjetlost će biti dovoljna za čitanje, obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Kada ste u glavna rasvjetna tijela postavili žarulje odgovarajućeg tona boje, primijetili ste kako postoje mračni kutci od kojih niti pravilno odabrano svjetlo nije došlo. Odaberite sekundarna rasvjetna tijela koja ćete postaviti na mračna mjesta. Kuhinja je najčešće mjesto koje zahtijeva više izvora svjetlosti.
Za mračne radne plohe ispod kuhinjskih ormarića odaberite LED zidne svjetiljke ili LED trake koje se jednostavno montiraju i pružaju dovoljnu količinu svjetlosti kako bi mogli neometano kuhati. I ovi elementi neka budu u neutralnom rasponu boje svjetlosti kako bi cijela kuhinja bila osvijetljena jednako.
Nakon što napravite plan osvjetljenja kuhinje primijetiti ćete promjene u vašim navikama i ponašanju. Koristit ćete cijelu kuhinju neovisno o dobu dana!
Mračni ormari i smočnice su čest problem u kućanstvima. Uobičajeno je da se u njima nalazi samo jedan izvor svjetlosti koji je najčešće plafonijera. Plafonijere često ne pružaju dovoljnu količinu svjetlosti. Odaberite LED trake neutralnog spektra tonova koje ćete jednostavno postaviti u stražnje dijelove polica.
Odaberite trake koje se nalaze u okviru ili trake bez okvira ovisno o vašim potrebama i ukusu i u trenu ćete moći pronaći sve što se nalazi na vašim policama.
Kako pravilno pozicionirati rasvjetu prilikom izgradnje doma?
Niste sigurni koje je pravo mjesto za rasvjetno tijelo kako bi vam pružilo dovoljnu količinu svjetlosti? Idealno mjesto, kvalitetno rasvjetno tijelo i rasvjetni elementi odgovarajućeg tona svjetlosti omogućit će vam da uživate u prostoru bez dodatnog napora i mračnih kuteva koje nitko ne voli.
Postoji nekoliko važnih čimbenika koje morate uzeti u obzir prilikom izrade rasporeda osvjetljenja u :
- orijentacija prostorija (ovisno o dobu dana, pojedine prostorije će imati više/manje svjetlosti. Orijentaciju treba iskoristiti u korist prostorija koje najčešće koristite kuhinja/dnevni boravak.)
- namjena prostorija (raspored namještaja u prostoriji također diktira raspored rasvjetnih tijela, na primjer blagovaonski stol, kuhinjski ormarići i šank, radni prostor.)
- količina vanjske svjetlosti (količina i veličina prozora i vrata se nalazi u prostorijama koje uređujete će odrediti količinu vanjske svjetlosti koja dopire u vaše interijere.)
- postojeće instalacije (ako su instalacije već postavljene i ne mogu se mijenjati odaberite rasvjetna tijela s više elemenata za dobivanje više svjetlosti u prostoriji.)
- nove instalacije (ako imate mogućnost postaviti nove instalacije na mjestima na kojima je potrebno obratite se stručnjacima za rasvjetu koji će pronaći idealno rješenje.)
Trebate pomoć prilikom pronalaska idealnih žarulja ili izrade rasporeda osvjetljenja za vaše prostore? Pošaljite nam mail, nazovite nas ili nas posjetite!
Kontaktirajte naše stručnjake i dogovorite sastanak. Pomoći ćemo vam izraditi shemu rasvjete kako bi cijeli dom bio osvijetljen na pravi način. U obzir ćemo uzeti veličinu prostora, namjenu prostorije, pozicioniranje namještaja ali i količinu vanjske svjetlosti s obzirom na orijentaciju.
Prilikom izrade scheme pomoći ćemo vam odabrati rasvjetna tijela i rasvjetne elemente koji će odgovarati vašim željama i potrebama.
Ako tražite žarulje ili druge rasvjetne elemente koji će vam pomoći osvijetliti vaš dom posjetite nas u poslovnici. Pratite naše društvene mreže za novosti u svijetu rasvjete i pročitajte savjete na našoj stranici!
Boje u spektru
U ovoj temi istražit ćemo osnovne, sekundarne i tercijarne boje, kao i ulogu elektromagnetskog spektra i razlaganja bijele svjetlosti. Ove informacije pomažu nam da bolje razumijemo kako svjetlost i boje oblikuju naš svijet.
Osnovne, sekundarne i tercijarne boje
Osnovne boje su one koje se ne mogu nastati miješanjem drugih boja. To su crvena, žuta i plava.
Miješanjem osnovnih boja dobivamo sekundarne boje. Tako, ako pomiješamo crvenu i žutu, dobijamo narančastu, a miješanjem žute i plave stvorimo zelenu. Kombinacija crvene i plave daje ljubičastu.
Tercijarne boje nastaju miješanjem osnovnih i sekundarnih boja. Na primjer, crveno-narančasta ili plavo-ljubičasta predstavljaju tercijarne boje. Ova podjela nam pomaže u razumijevanju složenosti boja u spektru.
Elektromagnetski spektar i boje
Spektar boja se nalazi unutar elektromagnetskog spektra, koji uključuje različite vrste valova. Vidljiva svjetlost, koju možemo vidjeti, je samo mali dio ovog spektra.
Dijelimo vidljivu svjetlost na frekvencije koje predstavljaju boje. Na primjer, crvena boja ima najnižu frekvenciju, dok ljubičasta ima najvišu. Ekvivalentne frekvencije stvaraju naše percepcije boja.
Elektromagnetski spektar uključuje i druge tipove elektromagnetskih valova poput infracrvenih i ultraljubičastih koji nisu vidljivi ljudskom oku, ali imaju važnu ulogu u znanosti.
Razlaganje bijele svjetlosti
Bijela svjetlost sunca može se razložiti u spektar boja korištenjem prizme. Kada svjetlost prolazi kroz prizmu, ona se lomi i razdvaja u različite boje spektra.
Ovaj proces naziva se razlaganje. Rezultat su boje spektra: crvena, narančasta, žuta, zelena, plava i ljubičasta. Svaka od ovih boja ima svoju specifičnu valnu duljinu.
Razlaganje bijele svjetlosti pomaže nam razumjeti kako se boje međusobno povezane. Kada kombiniramo sve boje, opet dobivamo bijelu svjetlost, što ukazuje na to koliko su boje i svjetlost usko povezane.
Percepcija boja kod ljudi
Percepcija boja kod ljudi je složen proces koji uključuje svetlost, pigmenti i naš vizuelni sistem. Razumijevanje kako vidimo boje može nam pomoći da bolje shvatimo njihove emocionalne i fizičke efekte.
Pigmenti i boje svjetlosti
Pigmenti su tvari koje apsorbuju određene talasne duljine svjetlosti. Kada svetlost udara na pigmente, neki delovi spektra se reflektuju, dok se drugi apsorbuju. Ovo određuje koju boju vidimo.
Na primjer, poznati su tri osnovna pigmenta: crveni, plavi i zeleni. Kombinacijom ovih boja možemo stvoriti širok spektar nijansi. Naše ljudsko oko ima osjetljive stanice koje reagiraju na svetlost, a zahvaljujući tome percipiramo boje koje nas okružuju.
Psihofiziološko djelovanje boja
Boje imaju značajan psihofiziološki uticaj na naše emocije i ponašanje. Na primer, crvena boja može stimulisati energiju i uzbuđenje, dok plava obično deluje umirujuće. Ova svojstva boja koriste se u različitim oblastima, uključujući marketing i dizajn.
Svetlost također igra ključnu ulogu u percepciji boja. Intenzitet svjetlosti, ili svjetljivost, može promijeniti način na koji doživljavamo boje. U slabo osvijetljenim prostorima, boje mogu izgledati drugačije nego u punom svetlu, što može uticati na naše emocionalne reakcije.
Poremećaji percepcije boja
Poremećaji percepcije boja, poput daltonizma, utiču na sposobnost pojedinca da vidi određene boje. Osobe s dikromatičnim okom imaju ograničenu sposobnost percipiranja boja, što može značiti da ne razlikuju određene nijanse.
Ovi poremećaji obično su genetski i često se nasleđuju. Daltonizam najčešće utječe na percepciju crvenih i zelenih tonova. Razumevanje ovih poremećaja vitalno je za dizajn i različite primene, kako bismo omogućili pristupačne proizvode svima.
Primjena boja u rasvjeti i dizajnu
Kada govorimo o primjeni boja u rasvjeti i dizajnu, važno je razumjeti kako rasvijetljenost i temperatura boje utječu na prostor. Također, razmatramo sustave za raspoznavanje boja koji igraju ključnu ulogu u stvaranju željenog izgleda.
Rasvijetljenost prostora i izbor boja
Rasvijetljenost prostora direktno utječe na naš osjećaj i raspoloženje. Topla bijela svjetlost, koja se kreće u rasponu od 2000 do 3500 K, stvara ugodnu atmosferu, idealnu za kuhinje i dnevne sobe. Ova rasvjeta pomaže u reflektiranju kromatskih boja, čineći prostore prijatnijima.
Neutralna bijela svjetlost je najbolji izbor za radne prostore. Ova temperatura boje, obično od 3500 do 4100 K, osigurava visoku razinu produktivnosti. Dnevna bijela svjetlost, koja prelazi 5000 K, pogodna je za prostore s visokom rasvijetljenosti. Uz pravilno odabrane boje, možemo povećati percepciju prostora.
Temperatura boje i rasvjetni elementi
Temperatura boje značajno utječe na izgled i osjećaj u prostoru. Razumijevanje skala boja, poput Ostwaldove ili Munsellove, pomaže nam odabrati idealnu paletu. Žarulje nam dolaze u različitim temperaturama, a odabir pravih žarulja može promijeniti doživljaj interijera.
Hladna svjetlost, koja uvećava cijan i plave tonove, najčešće se koristi u prostorima gdje je potrebna koncentracija. Ova boja potiče aktivnost, dok topla boja reflektira mekše tonove za umirujuće okruženje. Odabirom rasvjetnih elemenata pravilne temperature, postižemo željenu atmosferu u spavaonicama.
Sistemi za raspoznavanje i reprodukciju boja
Sistemi za raspoznavanje i reprodukciju boja, poput CMYK i RGB, koriste se u dizajnu kako bi se postigli željeni efekti. Ovi sustavi pomažu nam razumjeti zasićenost i ton boje, što je ključno za stvaranje vizualno privlačnih prostora.
U dizajnu interijera, pravilna upotreba boja i sustava omogućava bolje usklađivanje boja i refleksije svjetlosti. Ovo također vodi do boljeg raspoloženja korisnika prostora, što je bitno za funkcionalni i estetski dizajn. Pravilno odabran sustav može značajno poboljšati konačni izgled svakog prostora.
Isaac Newton i proučavanje spektra
Isaac Newton je ključna figura u proučavanju svjetlosti. Godine 1672., on je proveo eksperimente s prizorom, otkrivši da se bijela svjetlost može razbiti na spektar boja.
Taj spektar uključuje crvenu, narančastu, žutu, zelenu, plavu, indigo i ljubičastu. Ove boje zrače na različitim valnim duljinama, od crvene (oko 700 nm) do ljubičaste (oko 400 nm). Newtonova istraživanja postavila su temelje za razumijevanje svojstava svjetlosti i boja.
Izvor svjetlosti igra ključnu ulogu u percepciji boja. Snop svjetlosti kreće se kroz prostor, a promjene u frekvencijskom rasponu utječu na naše doživljaje boja.
Daljnja znanstvena istraživanja i otkrića
Nakon Newtonovih otkrića, mnogi znanstvenici nastavili su istraživati svjetlost i njezine aspekte. Razvoj teorija o elektromagnetnom spektru obuhvatio je različite oblike zračenja, uključujući infracrveno, ultraljubičasto, mikrovalno i gama zračenje.
Svaki od ovih oblika zračenja ima svoju valnu duljinu i frekvenciju, a njihova svojstva koriste se u raznim tehnologijama, od medicinskih rendgenskih pregleda do bežičnih komunikacija.
Proučavanje svjetlosti također je dovelo do primjene u industriji i umjetnosti, olakšavajući razvoj tehnologija za osvjetljavanje, slike i boje. Ova područja istraživanja i dalje se razvijaju, nudeći nova saznanja o načinu na koji svjetlost oblikuje naš svijet.
