Vesela rasvjeta za svaki dan
Iako se na „prvu“ čini kako je dječju sobu, od svih prostorija u stanu li kući, najlakše opremiti namještajem i rasvjetom, upravo je ona jedna od kompliciranijih prostorija za namjestiti. I dok se kod izbora namještaja najveći naglasak stavlja na ostavljanje što većeg prostora za igru, postavljanje rasvjete je značajno zahtjevniji zahvat.
Zbog čega je to tako?
Djeca u svojem prostoru, za razliku od odraslih borave puno više. U njemu spavaju, uče i igraju se te je zbog toga potrebno rasvjetu prilagoditi svim aktivnostima djeteta. Kakva rasvjeta je potrebna djeci?
Uz krevet djeteta potrebno je manje rasvjetno tijelo koje će više imati funkciju sprečavanja straha od mraka, koliko potrebu osvjetljavanja. To su obično manje noćne lampe, ponekad mobilne koje svojim bojama i oblicima na zidovima sobe stvaraju zanimljive i smirujuće sjene koje vrlo brzo uspavaju dijete. Isto tako, dobro dođu da roditeljima da ne udare u neki komad namještaja hodajući po mračnom dječjoj sobi kada provjere je li dijete zaspalo.
Glavno sobno svjetlo u dječjoj sobi treba omogućiti djetetu dovoljno svjetla, ali i maksimalno uzeti u obzir mogućnosti prirodnog svjetla te se nadopuniti njime. Njegova funkcija je omogućiti djetetu optimalnu količinu svjetla, ali bi istovremeno trebalo biti zabavno, veselo i šareno. Također je važno je glavno svjetlo dobro učvršćeno za zid te da nema previše visećih dijelova kako se prilikom igre ne bi dogodile neke nezgode, a ako ih i ima da je dovoljno visoko kako ne bi došlo do ozljeda.
Prilikom učenja za radnim stolom, djetetu je potrebna i kvalitetna stolna rasvjeta kako ne bi naprezalo oči prilikom čitanja i pisanja. Pažnja se treba posvetiti i snazi žarulje kako bi se djetetu pružilo dovoljno svjetla.
Izbor rasvjetnih tijela za dječju sobu je zapravo vrlo zabavan posao za roditelje – mogu zajedno s djecom odlučiti o izboru rasvjete: koje će boje biti, hoće li biti vezano uz životinje, prirodu ili junake iz crtanih filmova…Mašti na volju!
Kratka povijest žarulje
Današnje, moderno vrijeme od nas je stvorilo ljude koje neke prednosti tehnologije uzimamo zdravo za gotovo – kao što su struja, voda, svjetlost, hrana…O njima razmišljamo samo kada ostanemo bez njih i pitamo se kako su ljudi u prošlosti živjeli bez svega toga što je nama danas dostupno. Jedna od ne toliko egzistencijalno nužnih, no svakako važnih je svjetlost.
U prošlosti su se ljudi najčešće svjetlost dobivali vatrom odnosno direktnim plamenom – bakljom, svijećom, lampionom te plinskom lampom. Žarulja, u svom prvotnom obliku nastala je početkom 19. stoljeća kada je engleski kemičar Humphrey Davy otkrio kako baterije velike snage proizvode svjetlost između dva ugljena štapića.
Dvadesetak godina kasnije Warren De la Rue pokušao je napraviti žarulju sa žarnom niti tako da je kroz platinastu zavojnicu proveo struju. Jedini problem u cijelom ovom izumu bila je visoka cijena platine. Mnogi su znastvenici pokušali doći do praktičnog i jeftinog rješenja koje će imati neku veće vremensko razdoblje trajanja. Najveći problem bio je stupanj zagrijavanja žarulja te nepostojanje materijala koji bi imali višu temperaturu taljenja. Napokon su do pametnijeg rješenja došli Edison i Swan u 1879., kada su uspješno razvili prvu žarulju koja je trajala neko duže vrijeme, u onom slučaju „čak“ trinaest i pol sati. Njihova ideja temeljila se nitima ugljičnih vlakana dobivenih od pamuka.
Žarulja, kakvu je danas znamo nastala je u početkom 20. stoljeća kada je tvrtka General Electric Company na čelu s Williamom Coolidgeom razvila žarulju sa volframskim nitima.
Najdugovječnija žarulja koja svijetli nevjerojatnih 110 godina, nalazi se u vatrogasnoj stanici u gradiću Livermore u Kaliforniji. Žarulja se navodno gasila samo nekoliko puta, a zbog stoljetne dugotrajnosti uvrštena je u Guinessovu knjigu rekorda. Ova žarulja govori u korist teoriji da su se s vremenom žarulje proizvodile sve manje kvalitetne kako bi se osigurala njihova stalna uporaba odnosno prodaja.
Na psihičko, fizičko i fiziološko zdravlje ljudi utječe svjetlost, kako ona sunčeva tako i ona umjetna, pa onda kada kažemo da naša životna i radna učinkovitost i koncentracija ovise o količini i kvaliteti svjetlosti koje obasjava naše svakodnevne aktivnosti nismo puno pogriješili. Unatoč našemu znanju i razumijevanju važnosti svjetlosti, veoma se često događa da mu ne poklanjamo dovoljno pažnje prilikom osmišljavanja našega životnoga prostora. Prilikom uređenja svoga doma, a kako bismo postigli poseban ugođaj, obično se služimo maštom i posežemo za različitim zidnim bojama, biljkama, zastorima ili nekim drugim dekoracijama. Međutim, samo su najbolji svjesni činjenice da će najočitiju promjenu u izgledu našega interijera omogućiti upravo pravilno i stručno postavljeni izvori svjetlosti koji će istaknuti sve prednosti i sakriti sve nedostatke našega prostora, a koji ujedno mogu biti i jedni od najljepših detalja u našem domu. Obično je jedna od najčešćih pojava upravo loš raspored rasvjetnih tijela unutar doma. Najočitiji pokazatelji nekvalitetne ili na krivim mjestima postavljene rasvjete su bol u glavi, bol u očima, razmirice u bračnom krevetu oko toga tko će ugasiti svjetlo prije spavanja, nezadovoljstvo kuhanjem ne zato jer ne volimo kuhati nego zato što nemamo preglednu radnu plohu, gubitak koncentracije u radnoj sobi, dječjoj sobi ili nekom drugom radnom kutku i sl. Dobrom se rasvjetom može nazvati ona rasvjeta koja će nam dom učiniti prostranijim, čišćim, toplijim i svjetlijim, tj. ona rasvjeta koja će pratiti naš prirodni bioritam te se prilagođavati vremenskim uvjetima i specifičnim potrebama. Međutim, najbolji je dodatak svakom interijeru prirodno svjetlo čija kvaliteta uvelike ovisi o položaju našega doma prema različitim stranama svijeta, odnosno mjestu na kojemu se u našem domu nalaze prozori:
- interijer okrenut k sjeveru: svjetlo je u takvu prostoru hladno i oštro, jer sunčeve zrake ne padaju direktno u prostor. Takvim je prostorima dobra rasvjeta najnužnija.
- interijer okrenut k istoku: prostor je dobro osvijetljen ujutro, a poslije slijede duge sjene te veoma rani nestanak izravna sunčeva svjetla. Kako bismo povećali količinu upotrebljiva svjetla, takve je prostore potrebno opremiti dobrom umjetnom svjetlošću.
- interijer okrenut k jugu: takav prostor posjeduje toplo svjetlo tijekom čitava dana iako se njegov intenzitet mijenja kroz dan, a i kroz godinu. Popodnevna je svjetlost obično toliko jaka da prividno smanjuje volumen predmeta u prostoru. Takvi su prostori obično najbolji za kuhinje, dnevne sobe i druge sobe u kojima provodimo najviše svoga vremena.
- interijer okrenut k zapadu: problem je takvih prostora u tome što oni posjeduju najviše svjetlosti u najtoplijem dijelu dana pa zbog toga većina predmeta u interijeru ima veoma jak odbljesak. Prednost je takva prostora što ćete u predvečerje imati veoma ugodno, meko svjetlo i duge sjene.
Danas je sve nedostatke prirodne svjetlosti moguće kompenzirati različitim oblicima i jačinama žarulja i svjetiljaka koje na sebi svojstven način mogu utjecati na izgled i ugođaj našega doma. Bilo da se radi o običnim žaruljama, plafonjerama, lusterima, zidnim svjetiljkama ili halogenim svjetiljkama (halogenkama), naš životni prostor uvelike ovisi o načinu na koji možemo iskoristili navedene izvore svjetlosti. Kako biste što bolje iskoristili ono što nam pruža današnja rasvjetna tehnika, pročitajte dolje navedene članke i saznajte kako ćete najbolje osvijetliti kupaonicu, kuhinju, sliku ili biljku te kojim sve
optičkim trikovima možete vizualno uljepšati svoj dom.
.jpg)
.jpg)
